Župna crkva

Pitomi brežuljci uz prostrano Varaždinsko polje od davnina su bili životni prostor u kojem su veoma rano formirana selišta, a u ranom srednjem vijeku tu je postojao veći broj plemićkih burgova, dvoraca i kurija. Znanstvenici potvrđuju da je prostorom pobrđa već u predantičko doba prolazio trgovački put koji je pratio današnje prometnice Greda-Vinica. Taj put bio je smješten na bilu pobrđa i vjerojatno lociran negdje uz sadašnju cestu Cerje – Čalinec – Koretinec – Ladanje, da bi negdje u visini Križovljana ili Zavrča presjecao rijeku Dravu. Odvojak je to kasnije antičke ceste koju su gradili Rimljani od nekadašnje Petovie(Ptuj) preko Aqua Iassie (Varaždinske toplice), do nekadašnjeg rimskog naselja Andautonije u blizini Zagreba. Uz mnoštvo plemićkih dvoraca i kurija, na ovim prostorima već veoma rano nalazimobrojne sakralne spomenike koji govore o ranom razvoju kršćanstva u Hrvata.
Među najstarijim crkvama nalazimo i ime crkve Svetog Juraja u Maruševcu. Neki izvori,na koje upozoravaju poznati povjesničari, govore da je prvi zapis o toj crkvi još iz davne 1269. godine, što je ubraja u red najstarijih sakralnih spomenika na tlu kontinentalne Hrvatske. U nadbiskupskom arhivu Zagrebačke nadbiskupije varaždinskog arhiđakonata spominje se crkva u Maruševcu 1334. godine. Ta godina s potpunom sigurnošću označava vrijeme i starost ove crkve. Isti dokument navodi da se crkva Sv. Juraja nalazi u Marjaševcu, kako se tada selo Maruševec zvalo. Već 1501. godine u ovoj župi su bila dva svečenika, župnik Juraj i Valentin. Krajem 17. stoljeća u crkvi su bila čak tri svečenika: Andrija Katulić, Tomo Jagatić i Ivan Mužinić. Župna crkva u Maruševcu bila je u svojoj dugoj povijesti više puta popravljana, pregrađivana i dograđivana. Najtemeljitija obnova crkve bila je 1913. godine, kada je i dotad neravni pod crkve tako izravnat da su stupovi u lađi zašli duboko ispod razine poda. Na jednom od zaglavnih kamena crkve urezan je zapis koji govori o 1482. godini. Na malom proplanku ispred crkve stajao je sve od 1913. godine kip svete Marije Magdalene. Prilikom obnove crkve, te je godine kip uklonjen.

Godine 1758. je Županija Varaždinska svojim sredstvima pomogla gradnju župnog dvora te nabavu kaleža i zvona. Iza crkve i crkvenog župnenog dvora, na kojem stoji grb obitelji Vragović, (lav u panđama drži okrenuto drvo jabuke), nekada se prostiralo staro groblje. Na starom groblju postojala je kapelica Svete Marije. Budući da je staro groblje preseljeno na novu lokaciju 1856. godine, tridesetak godina kasnije (1883. g.) porušena je i kapela Sveta Marije. Danas je fasada crkve obnovljena i crkva je sačuvana kao veoma vrijedan sakralni spomenik.

S obzirom na to da je već u 15. stoljeću u obližnjem burgu Maruševec živjela plemićka obitelj mađarskog porijekla Erdeghy, koji kasnije nose ime Vragovići Maruševački. Oni su crkvu u maruševcu pomagali i sudjelovali u obnavljanju crkve. U crkvi ta obitelj ima svoju obiteljsku grobnicu. U svetištu kod ulaza u sakrstiju nalazi se nadgrobna ploča s likom jednog člana porodice Vragović. Osim svog spomenika, u crkvi se nalazi nadgrobna ploča Paulusa Patačića, koji je nekada posjedovao dvorac u obližnjem Čalincu. Tu je i nadgrobna ploča jednog člana plemićke obitelji Pasztory, koja je također nekada bila vlasnik ovog posjeda.

Župnoj crkvi Svetog Juraja pripada i kapelica Svetog Roka u Druškovcu te kapelica presvetog Trojstva u Jurketincu. Kapelica Svetog Roka poznato je svetište ovog kraja. Na kapelici se nalazi ploča na kojoj je zapis o Sthepanusu Druskoczyju, članu plemičke obitelji koji je u Druškovcu imala svoju kuriju u 17. stoljeću i čiji članovi su obnašali važne dužnosti u Hrvatskoj.

Fotogalerija