Europski Akt o digitalnim uslugama (DSA), kojim se regulira tržište online usluga stupio je na snagu 17. veljače ove godine.
Vlada je u četvrtak poslala u saborsku proceduru prijedloge zakona o državnoj informacijskoj infrastrukturi i o provedbi EU uredbe o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga, čiji su ciljevi unapređenje korištenja te infrastrukture u skladu s novim trendovima i usklađivanje s EU Aktom o digitalnim uslugama.
Predlagatelj tih zakona je Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, čiji je državni tajnik Bernard Gršić na Vladi objasnio da se zakon o državnoj informacijskoj infrastrukturi (ZODII) sada donosi nakon deset godina, a temeljem iskustava stečenih u razvoju, uspostavi i korištenju komponenti i servisa te infrastrukture, kao i iskustava u primjeni postojećeg zakona.
“Većina građana EU danas se svakodnevno koristi uslugama koje nude online platforme. Digitalna transformacija i sve veća upotreba tih usluga dovele su i do novih rizika i izazova za pojedinačne primatelje pojedine usluge, za trgovačka društva i za društvo u cjelini. Stoga je na razini EU bilo potrebno uspostaviti ciljani skup jedinstvenih, učinkovitih i proporcionalno obvezujućih pravila”, pojašnjeno je u dokumentu. Iako je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama, te se njome propisuje odgovornost pružatelja digitalnih usluga, analiza je, stoji u dokumentu, “ukazala na potrebu da se pojedina pitanja precizno reguliraju nacionalnim provedbenim propisom”.
"S obzirom na opseg planiranih poboljšanja i provedene modernizacije te infrastrukture ukazuje se potreba za donošenjem novog zakona, čija je svrha osiguranje efikasnosti i učinkovitosti rada korisnika digitalizacijom procesa, unapređenjima i modernizacijom usluga, a sve primjenom načela te infrastrukture i međusobno povezanih rješenja kroz korištenje ICT tehnologija i rješenja", istaknuo je Gršić.
Novim se zakonom stvaraju i pretpostavke za utvrđivanje prava, obveza i odgovornosti korisnika te infrastrukture vezano za njezinu uspostavu, razvoj i upravljanje, kao i primjenu, uz pružanje javnih elektroničkih ili e-usluga te e-komunikacije prema fizičkim i pravnim osobama. To se prije svega odnosi na temeljne komponente državne informacijske infrastrukture, poput Centra dijeljenih usluga, računalne mreže, registri, e-usluge sustava e-građani, koje danas, kako je naveo Gršić, koristi 51 posto hrvatskih građana.
Inače, radi se o novom setu pravila te niza novih obveza u vezi s nezakonitom robom i sadržajem, kibernetičkim nasiljem, obmanjujućim obrascima i ciljanim oglašavanjem. Uključeni su, primjerice, ažuriranje režima odgovornosti posrednika za sadržaje trećih strana, pravila za praćenje prodavača na internetskim stranicama, mjere za suzbijanje nezakonitog sadržaja na internetu, uključujući robu i usluge, obveze zaštite maloljetnika, nova ograničenja ciljanog oglašavanja, povećana prava za korisnike uključujući osporavanje odluka moderiranja sadržaja. Novim zakonodavnim okvirom korisnici će imati bolje informacije o tome zašto im se određeni sadržaj preporučuje te će moći odabrati opciju koja ne uključuje profiliranje.
Novi zakon preciznije definira državnu informacijsku infrastrukturu, s jasnim zakonskim odredbama u okviru kojih će sustav državne informacijske infrastrukture moći podnijeti zahtjeve moderne javne uprave, što se prvenstveno odnosi na povećani opseg komponenti i sustava državne informacijske infrastrukture te na povećan opseg obveznika u primjeni kao i drugih mogućih korisnika. Definira i načine korištenja državne informacijske infrastrukture s obzirom na kategoriju korisnika, mogućnosti primjene i korištenja od strane lokalne i regionalne samouprave i drugih osoba s javnim ovlastima, uz omogućavanje korištenja dijela servisa te infrastrukture i privatnom sektoru uz naplatu ili bez nje.
Za provedbu ovog zakona potrebno je osigurati sredstva iz državnog proračuna, od čega se dio osigurava iz Nacionalnog plana otpornosti i oporavka.
HAKOM koordinator za provedbu nove Uredbe o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga
Za nacrt prijedloga zakona o provedbi EU uredbe o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga Gršić je naznačio da se europska uredba o tome primjenjuje od veljače ove godine i u cijelosti je obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama EU.
"Time se određuje nacionalna nadležnost odnosno tijela i njihove obveze za provedbu uredbe, pravni lijekovi i prekršajne odredbe, te se Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti HAKOM određuje kao koordinator za digitalne usluge, čime koordinira i rad svih tijela uključenih u provedbu uredbe. HAKOM je time ujedno i kontaktna točka za suradnju s koordinatorima digitalnih usluga u drugim državama članicama", naglasio je Gršić.
Propisuju se i ovlasti HAKOM-a kao koordinatora, kao i nadležna tijela te pravni lijekovi za provedbu uredbe, te prekršajne odredbe i novčane kazne za prekršitelje odredbi, a svime time se, po riječima Gršića, stvaraju zakonske pretpostavke za prilagodbu hrvatskog zakonodavnog okvira sa zahtjevima europske uredbe poznate pod nazivom Akt o digitalnim uslugama.
Tom se EU uredbom propisuje odgovornost pružatelja digitalnih usluga koji nastupaju kao posrednici između potrošača i onoga što kupuju putem platformi (robu, usluge i sadržaje), čime se želi bolje zaštiti korisnike i njihova temeljna prava na internetu te uspostaviti snažan pravni okvir za transparentnost i odgovornost internetskih platformi i osigurati jedinstven, ujednačen pravni okvir na razini EU.
Dok su vrlo velike internetske platforme (Meta, Google, TikTok..) pod izravnom odgovornošću Europske komisije, nacionalno tijelo igrat će jednako važnu ulogu jer će biti jedinstvena kontaktna točka za EK, Europski odbor za digitalne usluge, i zemlje članice kao i za druga nadležna tijela u RH. Kada se rado o nezakonitom sadržaju, Uredbom se propisuju tijela zadužena izdavanje naloga protiv nezakonitog sadržaja. Primjerice, Državno odvjetništvo i MUP za nezakoniti sadržaj koji predstavlja kazneno djelo i prekršaj, Agencija za zaštitu osobnih podataka za povredu propisa o zaštiti osobnih podataka. Carinska uprava za povredu prava intelektualnog vlasništva…
HAKOM će imati ovlasti donošenja privremenih mjera u slučaju opasnosti od ozbiljne štete, te će imati i istražne i izvršne ovlasti, ali samo za one subjekte koji su registrirani u RH. Uredbom su propisane i prekršajne kazne, koje za pravne osobe iznose od 6.630 do 66.360,00 eura ili 6% godišnjeg svjetskog prihoda dotičnog pružatelja usluga posredovanja u prethodnoj financijskoj godini, ovisno o tome koji je iznos veći, dok je od 1320 do 6630 eura predviđena kazna za fizičke osobe koje se ogriješe o DSA.
U pratećim materijalima s Vlade navodi se i da digitalne usluge općenito, posebice internetske platforme, imaju sve važniju ulogu u gospodarstvu, i pogotovo na unutarnjem tržištu, jer poduzetnicima omogućuju da dođu do korisnika u cijeloj EU, olakšavaju prekograničnu trgovinu i otvaraju potpuno nove poslovne mogućnosti velikom broju trgovačkih društava u EU u korist potrošača.
Izvor: Hina / Poslovni dnevnik